Važnost zdravlja mozga u prevenciji Alzheimera

Danas, 21.09. obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, a cijeli mjesec rujan je posvećen podizanju svijesti stanovništva o neurodegenerativnim bolestima te načinima njihove prevencije.

Zbog suvremenog načina života broj oboljelih od Alzheimerove bolesti, kao jedne vrste demencije, raste iz godine u godinu te sve više poprima razmjere globalne pandemije, a ujedno se smanjuje i dob oboljelih.

U svijetu s demencijom živi više od 50 milijuna ljudi, a procjene su da bi se taj broj mogao do 2050. godine utrostručiti. Ni u Hrvatskoj stanje nije bolje jer s demencijom živi više od 100 000 stanovnika, a 70% njih ima Alzheimerovu bolest što s članovima njihovih obitelji doseže brojku od preko 350 000 ljudi.

Hoćemo li i mi sami dočekati svoju starost kao djelić ove zastrašujuće statistike, ovisi isključivo o nama samima te našoj brizi o mozgu.

Što je Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest, klasificirana kao vrsta demencije koja uključuje  poremećaj kognitivnih i emotivnih sposobnosti. Vremenom ona dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika te oboljeli potpuno gube mogućnost izvršavanja, čak i najjednostavnijih, zadataka i zbog toga im je znatno smanjena kvaliteta života te postaju ovisni o pomoći obitelji.

Najvažnije pitanje vezano za ovu bolest je: Postoji li mogućnost da se njezina progresija zaustavi i da se pokrene proces neurogeneze odnosno stvaranja novih moždanih stanica?

Nadu nam daje dr.Dale E.Bredesen koji je jedan od vodećih suvremenih istraživača svih vrsta demencija, a osobito Alzheimerove bolesti. On je osmislio mnoge protokole i savjete koji su već provjereni u praksi, a mogu se primijeniti i na oboljele, ali i za prevenciju. Čak i pacijenti kojima je dijagnosticirana uznapredovala faza bolesti, su poštujući njegove protokole uspjeli zaustaviti bolest i postići regeneraciju mozga, za koju se do sada smatralo da je nemoguća. No, ti ljudi nisu progutali „čarobne pilule“ niti dr.Bredesen posjeduje „čarobni štapić“ već je potreban ogroman trud i promjene u načinu života, prehrane, kretanja, ali i u razmišljanju odnosno pristupu životu.

Uzroci Alzheimerove bolesti

 Prema uzrocima postoje tri tipa Alzheimerove bolesti i to su:

Alzheimer tip 1 nastaje zbog kroničnih upalnih procesa u tijelu (sindrom propusnih crijeva, tihe upale, granulomi…) koji se počnu širiti i na mozak te uzrokuju propadanje neurona odnosno stanica mozga.

Alzheimer tip 2 nastaje zbog atrofiranih neurona odnosno zbog deficita hranjivih tvari (minerala, hormona, vitamina…) potrebnih mozgu za pravilno funkcioniranje.

Alzheimer tip 3 nastaje zbog prevelike izloženosti toksinima osobito aluminiju, teškim metalima te biotoksinima koji proizvode plijesni pogubne za naš mozak. Mozak želi zaustaviti prodor toksina u dublje slojeve te se zbog toga stvaraju beta-amiloidni plakovi (patološki proteini) kao barijere, ali oni razaraju neurone i veze između njih. Ovaj tip demencije ima vrlo teške simptome i nažalost napada sve mlađe ljude pa  danas već ima slučajeva četrdesetogodišnjaka s ovom dijagnozom. Simptomi ovog tipa Alzheimerove bolesti su vrlo ozbiljni i teški, a često je prisutna i depresija.

Tradicionalna medicina još uvijek nema lijek za Alzheimerovu bolest odnosno djeluje isključivo simptomatski što znači da usporava simptome i odgađa teže faze bolesti. Zbog toga se veći broj pacijenata okreće biološkoj i funkcionalnoj medicini, odnosno protokolima sastavljenima na temelju najnovijih istraživanja neuroznanosti koji daju iznenađujuće moćne i mjerljive učinke.

Kako obnoviti stanice mozga?

 Znamo da je mozak u modernom načinu života konstantno ugrožen i zbog toga je važno osvijestiti da ga trebamo čuvati, čistiti i štititi odnosno prevenirati propadanje njegovih stanica.

No, lijepo je znati da ga je moguće i obnoviti te da se u određenim uvjetima u hipokampusu pokreće proces neurogeneze koji obuhvaća stvaranje novih stanica mozga. Hipokampus je siva tvar u centru mozga, a zadužen je za pamćenje, za sposobnost učenja te za naše raspoloženje i emocije.

Do nedavno se smatralo da nije moguće stvaranje novih moždanih stanica osobito kod starijih ljudi, a danas znamo da u hipokampusu može nastati oko 700 novih neurona dnevno ako mozak ima zadovoljene potrebne faktore.

Koji su to faktori odnosno ključevi za obnovu moždanih stanica?

Prije svega dovoljno kvalitetnog i dubokog sna jer se jedino tada iz mozga ispiru nakupljeni toksini te se može nesmetano odvijati proces stvaranja novih neurona. Kod nesanice pak dolazi do pojačanog taloženja amiloidnih plakova te do upala i oksidacijskog stresa koji uništavaju stanice mozga.

Važno je smanjiti stres odnosno prekomjerno i kontinuirano lučenje kortizola te postići hormonalnu ravnotežu jer je ona jedan od preduvjeta za zdravlje mozga.

Izuzetno su važni svakodnevno kretanje i razne sportske aktivnosti, ali je važno da je to aktivnost u kojoj uživamo. Dakle, naglasak je na tome da to bude uživanje, a nikako ne mučenje i iscrpljivanje koje izaziva dodatni stres organizmu. Našem mozgu prijaju lagane vježbe uz koordinirane pokrete, šetnje i boravak u prirodi, ples, istezanje, joga, vrtlarenje i sl.

Užitak u seksu je također jedan od faktora koji trenutno zaustavlja stvaranje stresnih hormona te pospješuje regeneraciju hipokampusa i stvaranje novih moždanih stanica.

U procesu regeneracije je neophodno i sunce jer jedino ono stimulira proizvodnju vitamina D3, serotonina (hormona sreće) i melatonina bez kojih se javljaju depresivna i anksiozna stanja. Potrebno je na suncu boraviti barem 15 minuta dnevno jer se na taj način 3 puta pojačavaju funkcije mozga.

Mozak za pravilno funkcioniranje i obnovu treba dobru prokrvljenost i dovoljne količine kisika što se postiže pravilnim disanjem. Dajte svom mozgu obilje kisika: prošećite, boravite u prirodi na svježem zraku, redovito provjetravajte zatvorene prostore i okružite se biljkama jer one uklanjaju formaldehide, elektrosmog i čiste zrak.

Potrebno je unositi dovoljne količine vode jer mozak izuzetno teško podnosi dehidraciju prilikom koje može doći do oštećenja njegovog vrlo osjetljivog enzimskog sustava.

Naravno da je vrlo važno voditi računa i o izbalansiranoj prehrani kojom se u organizam unosi dovoljno hranjivih tvari. Pošto je mozak u potpunosti građen od lipida, bit će nam zahvalan ako ga svakodnevno dobro i temeljito podmažemo, a to ćemo najlakše postići dovoljnim unosom  zdravih masti i omega 3 masnih kiselina. Uz to mozak za doručak treba kvalitetne, prirodne, neprerađene ugljikohidrate za brzo aktiviranje te malo povećane doze B vitamina osobito B6, magnezij, silicij i D3.

Važno je iz prehrane izbaciti u potpunosti bijeli šećer, alkohol i kofein. Za utjecaj alkohola na mozak vrijedi pravilo: "I malo je previše!", a posebno je poguban za žene i mlađe od 25 godina.

Naša crijeva direktno vezana s mozgom i njihovo zdravlje ima ogroman utjecaj na mozak, a danas ih još zovemo „drugi mozak“. Zbog toga je neophodno očistiti crijeva od parazita te sanirati crijevni mikrobiom odnosno dobre bakterije.

Zahvalnost će nam naš mozak pokazati i kad slušamo klasičnu glazbu jer nas ona umiruje, relaksira, smanjuje nivo kortizola te na taj način potiče rad mozga, ali i stvaranje novih moždanih stanica.

Biljke koje potiču obnovu moždanih stanica

Jedna od najučinkovitijih biljaka za regeneraciju mozga je melisa i u tom kontekstu su je već spominjali Paracelzus i Sveta Hildegarda. Poznato je njeno brzo i mjerljivo pozitivno djelovanje kod svih vrsta demencija.

Zatim je tu ružmarin koji pojačava protok krvi u mozgu što pozitivno djeluje na umne funkcije i pamćenje te uklanja depresivna stanja. Dokazano je njegovo djelovanje na uklanjanje amiloidnih plakova iz mozga, a samim time terapeutsko, ali i preventivno djelovanje na Alzheimerovu bolest.

Svakako treba spomenuti još i bosiljak i pelin koji čiste mozak i obnavljaju ga. Dodirnite ove biljke kad prolazite pored njih, pomirišite ih, unesite ih u svoj radni prostor, zahvalite im i spremite si šalicu čaja od ružmarina!

Jedan od najmoćnijih adaptogena je eleuterokok (sibirski ginseng) koji je najdjelotvorniji kod dugotrajnog stresa i kronične iscrpljenosti jer smanjuje kortizol te ima blagotvorno djelovanje na mozak  osobito kod zahtjevnih mentalnih napora.

Izuzetno pozitivno djelovanje na mozak i njegovu obnovu imaju rodiola, CBD kapi i gljiva reishi.

Za mikrocirkulaciju i prokrvljenost su zaduženi ginko, šafran i kurkuma koja ima i moćno protuupalno djelovanje.

Ako ne možete promijeniti okolnosti u kojima živite, mijenjajte sebe i svoje stavove – mislite pozitivno, čitajte, učite ono što vas veseli, šećite, boravite u prirodi, molite, meditirajte, budite razigrani , pomažite ljudima, smijte se.

 Štitite i volite svoj mozak - budite stalno u stanju zahvalnosti i grlite svoje drage!