Mozak - naše super računalo 2. dio

Brojnim znanstvenim istraživanjima, dokazana je veza nekih faktora s propadanjem neurona, ali je važno da na sve njih mi možemo utjecati tako da ih u potpunosti uklonimo ili svedemo na najmanju moguću mjeru. Faktore koji ubrzavaju propadanje stanica mozga, možemo u grubo svrstati u 7 skupina:

RUTINA

Za mozak su najpogubnija rutina i monotonija, one doslovce ubijaju neurone, a samim time i kompletnu funkciju mozga. Zato mu trebamo pružiti dinamiku, izazove, promjene, nove stvari i sadržaje te izbjegavati živjeti po automatizmu.

Kako bi izbjegli monotoniju dobro je koristiti nedominantnu ruku, stavljati stvari na neuobičajeno mjesto, ponekad isključiti navigaciju prilikom vožnje, izbjegavati ustaljene rutu na putu do posla i slično.

POMANJKANJA

Za razliku od želuca, crijeva, jetre i mišića, koji se mogu lakše nositi s manjkom hranjivih tvari bez većih oštećenja, s mozgom nije takav slučaj. Mozak je vrlo osjetljiv i to osobito na pomanjkanje zraka(kisika), vode, masti, hranjivih tvari i tjelesne aktivnosti.

Najpogubniji je nedostatak kisika jer znamo da već nakon 2-3 minute dolazi do težih oštećenja mozga. Do pomanjkanja zraka dolazi iz niza razloga na koje mi uglavnom možemo utjecati,  a to su nepravilno disanje i držanje,  neprohodne nosnice, negativne emocije i stres,  loša kvaliteta zraka u prostorima u kojima boravimo.

U kontekstu pomanjkanja, važno je naglasiti i nedostatak socijalnih kontakata odnosno socijalnu izolaciju, društvenu izoliranost  i osamljivanje jer sve to vodi u propadanje mozga, a samim time i u demenciju.

Internetska(digitalna) druženja se nikako ne preporučuju i nemaju isto djelovanje kao druženje oči u oči. U uvjetima današnjeg modernog načina života svi smo ugroženi i sigurno će biti ozbiljnih posljedica.

PREOPTEREĆENJA I VIŠKOVI

Svakodnevno smo izloženi raznim toksinima iz vode, zraka i hrane koji se polako talože u našim stanicama. Toksini kojima smo najčešće izloženi su: pesticidi, aluminij, živo srebro, olovo, fluor, umjetna sladila i arome te kemikalije u kućanstvu.

Zanimljivo je naglasiti da aluminij koji uđe u organizam na bilo koji način i na bilo kojem mjestu, unutar jedne godine završi u mozgu, ukoliko se ne radi na tome da se izbaci iz tijela. Aluminij izaziva propadanje stanica mozga, a samim time demenciju, autizam, Alzheimer… Obdukcijama kod ljudi s demencijom je dokazano da imaju u stanicama mozga pohranjeno 50-200 puta više aluminija.

Najgore je što se Al taloži u tijelu i ne izlučuje se samostalno pa zbog toga trebamo koristiti tzv. čistače, a to su smeđe alge, kurkuma, agarikus, zeolit, magnezijevo ulje, svježi korijander i najviše od svega silicij. Namirnice koje su najbogatije silicijem su: proso, preslica, kopriva, rotkvice i krastavac s korom.

Poseban naglasak trebamo staviti i na kontinuirano bombardiranje mozga sms porukama, mailovima te bespotrebnim informacijama s društvenih mreža. Za mozak je pogubna kontinuirana izloženost stresu pod kojim većina ljudi danas funkcionira, a dokazano je da dugotrajni i repetitivni stres ozbiljno ugrožava i uništava neurone. Važno je naglasiti i stalnu izloženost svjetlu i buci kao i pretjerano konzumiranje alkohola i pušenje.

SAMOZLOSTAVLJANJE MOZGA

Ovo je uzrok o kojem se vrlo malo priča, a klasična medicina ga uopće ne uzima u obzir. Tu spadaju naši vlastiti obrasci razmišljanja i pogrešna uvjerenja, kojima oštećujemo stanice svog mozga i na fizičkom nivou.

SMETNJE RITMOVA

Ovo osobito vrijedi za smetnje ritma spavanja, odmora i hranjenja koji su vrlo često kod modernog čovjeka poremećeni, a dovode do propadanja stanica mozga. Televizori rade neprestano, trgovine su stalno otvorene i sve nam je skoro uvijek dostupno, a našem tijelu i mozgu je i dalje potrebno poštivanje cirkadijalnog ritma jer ono najbolje djeluje pod utjecajem lunarnih i solarnih ciklusa koji prije svega djeluju na hormone i mozak.

SMETNJE NA VEZAMA

Danas su elektromagnetske smetnje jednako štetne kao i kemijski toksini, a naši preci se nisu susretali s njima. Elektromagnetni smog proizvodi sve veće elektromagnetno pa čak i radioaktivno zračenje, kojem smo neprestano izloženi i  doslovce zbunjuje sve naše prijenosnike u tijelu. Zbog toga se i komunikacija između stanica mozga i ostalih organa oštećuje ili u potpunosti prekida, a to dovodi do velike štete. Kontinuirano smo izloženi tim smetnjama jer smo stalno u blizini mobitela, laptopa, tableta i wi-fi-a, a sve to je osobito pogubno za djecu čiji je mozak još uvijek u razvoju.

NEPRAVILNA PREHRANA I DEBLJINA

Izazivaju upalne promjene, inzulinsku rezistenciju, dijabetes tipa 2, zakrečenje krvnih žila, opterećenje srca, a samim time i propadanje neurona.

Tihe upale (inflamacije)  kreću od propusnih crijeva i oštećenog mikrobioma, a kada ti mali „požari“ probiju barijeru i dođu do mozga, čine veliku štetu.

Danas je poznato da je npr. Alzheimer posljedica tih tihih upala po cijelom tijelu, a osobito u mozgu. Oštećen mikrobiom pak dovodi do depresije, koja je još jedan čimbenik oštećenja mozga, ali i do Parkinsonove bolesti.

No, cilj nam nije da tonemo u još dublji strah, nego da ovog trenutka započnemo brigu o svom zdravlju, što znači da isključimo te negativne utjecaje i poduzmemo korake za poboljšanje.

Ako uklonimo ili barem smanjimo ove rizične čimbenike na najmanju moguću mjeru, možemo SPRIJEČITI 35 % DEMENCIJA – svaku treću.

Najvažnija je PREVENCIJA – PROMJENA ŽIVOTNOG STILA TE AKTIVIRANJE NEUROGENEZE I NEUROPLASTIČNOSTI MOZGA