Mozak - naše super računalo 1. dio

Mozak je naš najveličanstveniji organ, naše središnje računalo, on je odgovoran za sva zbivanja u našem organizmu – bez njega ne možemo misliti, pamtiti, hodati, sanjati, disati, plesati, govoriti, gledati, ali ni osjećati – ukratko, ne možemo živjeti. On je, dakle, doslovce naš centralni živčani sustav.

Osim što regulira tjelesne, mentalne i kognitivne funkcije, mozak je izvor naših emocija i mjesto gdje se rađa dobrota, ljubav, radost i gdje se formira naša kompletna ličnost.

On je naš najkompleksniji organ, ali su, nažalost, zbog suvremenog načina života, prepunog stresa i užurbanosti, njegova oštećenja, propadanje i bolesti u stalnom porastu.  Dakle, znamo da je mozak u modernom načinu života ugrožen te je izuzetno važno osvijestiti koliko i kako  ga trebamo čuvati, čistiti i štititi, ali i kako ga obnoviti, odnosno regenerirati kada do oštećenja stanica mozga i živčanog sustava već dođe.

Mozak je jedan od manjih organa u tijelu (1300 do 1500 g – ovisno o konstituciji), a treba više hranjivih tvari i kisika nego bilo koji drugi organ ili proces u tijelu. Od ukupne tjelesne mase na mozak otpada oko 2%, a on troši oko 20 – 25% ukupne energije i kisika i to mu je potrebno kontinuirano. Veliki dio mozga je voda (oko 80%), a ostatak su masti odnosno masne kiseline. Dakle, mozak bez dovoljno vode i masnoća ne može funkcionirati.

Stanice mozga su NEURONI i njih ima oko 80 milijardi, a osim njih ima još i 80 milijardi GLIA stanica koje drže neurone na okupu i daju im hranu. Jedan neuron je povezan sa 100 do 10 000 drugih stanica i to je ogromni broj konekcija.

U kontekstu mozga i njegovog zdravlja, važno je spomenuti 2 termina: NEUROGENEZA I NEUROPLASTIČNOST.

NEUROPLASTIČNOST

To sigurno nije plastika u mozgu već je to svojstvo mozga da se iz dana u dan mijenja na mikrostrukturi -MIKROMODIFIKACIJA MOZGA. Kontinuirano se, na dnevnoj bazi prekidaju postojeće ili se stvaraju nove sinapse odnosno veze između neurona. Po tome vidimo da mozak nije ni statičan ni pasivan već je u stalnoj promjeni, a to mu omogućuje svojstvo neuroplastičnosti. Neuroplastičnost je zapravo promjena mozga na temelju nekog iskustva, a to nam je izuzetno bitno u procesu učenja.

NEUROGENEZA

Neurogeneza je proces koji obuhvaća obnavljanje i regeneraciju neurona odnosno popravak već oštećenih stanica mozga kao i stvaranje novih, a odvija se u HIPOKAMPUSU (siva tvar u centru mozga).

Još ne tako davno, smatralo se da kod odraslih ljudi proces neurogeneze više nije moguć. Moderna neuroznanost je, brojnim istraživanjima dokazala da to više nije „nemoguća misija“ i da je neurogeneza itekako moguća te da mi sami taj proces možemo pospješiti i ubrzati.

Poznati su mnogi primjeri ljudi s Alzheimerovom bolesti, kod kojih je već došlo do ozbiljnog propadanja moždanih stanica na području hipokampusa, a onda su se prilikom poštivanja protokola za regeneraciju, u velikoj mjeri te stanice obnovile.

Dakle, dobra vijest je da možemo obnoviti stanice svog mozga i živčanog sustava, ali nema čarobnog štapića niti tablete već se treba vrlo ozbiljno i ustrajno pridržavati protokola i promijeniti mnogo toga u svakodnevnom životu. Protokol obuhvaća ozbiljne promjene u stilu života i uključuje cjeloviti pristup s reguliranjem prehrane, navika spavanja, dovoljno kretanja, uvođenjem kvalitetnih dodataka prehrani, održavanjem stanja duha…

Zbog čega je toliko važno obnoviti neurone i stvoriti nove?

Pa prije svega jer o njihovoj kvaliteti i broju ovisi naša memorija, sposobnost učenja i niz drugih kognitivnih sposobnosti. Kada se blokira proizvodnja neurona, blokira se i sposobnost memorije i to osobito one za kratkotrajno pamćenje i za prostorno snalaženje.

Istovremeno su neuroni odgovorni za zdravlje samog mozga i živčanog sustava, koji su u današnje doba sve više ugroženi jer je broj neurodegenerativnih bolesti u stalnom porastu. Što imamo više zdravih neurona, manja je mogućnost obolijevanja od neke ozbiljne neurološke bolesti i obrnuto.