Čaga (Inonotus Obliquus) u onkologiji

O čagi su provedena mnoga eksperimentalna istraživanja i klinička ispitivanja čija svrha nije bila komercijalna već isključivo istraživačka, posebice glede mogućnosti primjene pripravaka čage u kombinaciji s klasičnim liječenjem (kirurgija, radioterapija i kemoterapija) onkoloških bolesnika s ciljem poboljšanja terapijskog učinka.

Unatoč određenim postignućima u onkologiji, broj oboljelih od zloćudnih oblika bolesti u svijetu raste. Više od polovice onkoloških bolesnika u trenutku dijagnoze već ima uznapredovali oblik bolesti (stadij III i IV). Analiza uzroka smrti pacijenata oboljelih od raka pokazuje da većina njih umire zbog poremećaja u sustavu homeostaze zbog teških nuspojava kemoterapije i metastaza tumora. Otpornost tumorskih stanica na terapiju često dovodi do recidiva i skraćivanja životnog vijeka onkoloških bolesnika. Posljednjih godina u većini se zemalja uvodi integrativni pristup liječenju, a konvencionalno liječenje podupire se ljekovitim tvarima prirodnog podrijetla, koja imaju široko bioaktivno djelovanje i nemaju neželjenih nuspojava. Jedan takav obećavajući prirodni lijek je čaga, koja se već dugo koristi u narodnoj medicini za liječenje i prevenciju raznih bolesti.

Povijest istraživanja

Prvo sveobuhvatno znanstveno istraživanje čage proveli su znanstvenici Botaničkog instituta V. M. Komarov Akademije znanosti SSSR-a i Lenjingradskog medicinskog instituta pod vodstvom prof. M. P. Berezina, prof. P. K. Bulatova i prof. P. A. Jakimova u godinama od 1959-1962. U kemijskoj analizi utvrđeno je da čaga sadrži jedinstveni polifenolni kromogeni kompleks tvari poput melanina, betulinske kiseline, flavonoida (uključujući kvercetin), derivata steroida i terpena, lignina, fitolektina, organskih kiselina, kompleksa makro i mikroelemenata (K, Na, Mn, Mg, Ca, Cu, Zn i dr.). Eksperimentalna klinička istraživanja dokazala su prikladnost čage za prevenciju i liječenje kroničnih bolesti, uključujući predkancerogene i kancerogene. Nakon toga čaga je uvrštena u državnu farmakopeju SSSR-a i odobrena za liječenje oboljelih od raka.

Nakon početnih pozitivnih i ohrabrujućih rezultata, istraživanje čage je nastavljeno. Već su 1961. godine u tadašnjem Sovjetskom Savezu pokušali liječiti slučajeve kronične limfocitne leukemije intravenskom primjenom čage. Rezultati su bili pozitivni pa su uslijedile kliničke studije. Godine 1962. metoda inhaliranja čage u aerosolu uspješno je primijenjena u liječenju bolesnika s rakom pluća. Ponovno su uslijedila klinička istraživanja, a 1972. godine aerosol čage uspješno je korišten u liječenju malignih tumora grkljana. Kliničke studije su potvrdile da je čaga, bez obzira na lokaciju tumora, u početku djelovala osnažujuće i okrepljujuće, što je poboljšalo opće zdravstveno stanje pacijenata, a kasnije se pokazalo da liječenje čagom usporava rast tumora i smanjuje sklonost metastaziranju. Rezultati ruskih istraživanja nisu bili objavljeni u svjetskim medicinskim publikacijama zbog razdoblja tzv. „Željezne zavjese“. Prvi članci o antitumorskim učincima i općoj korisnosti čage u liječenju raka počeli su se pojavljivati ​​u međunarodnim znanstvenim časopisima tek 1980-ih. Naime, finski, poljski, korejski i kineski znanstvenici koristili su ruske izvore u objavljivanju svojih nalaza u kliničkim studijama.

Cilj znanstvenih istraživanja provedenih posljednjih godina nije bio provjeriti antitumorska svojstva čage, jer su te činjenice već provjerene u prošlosti, već otkriti koje tvari imaju terapeutski učinak, a isto tako i utvrditi mehanizam djelovanja tih tvari iz čage. Prema jednoj od hipoteza, terapeutski učinak čage mogao bi biti rezultat njenog imunomodulatornog djelovanja. Sudeći prema broju znanstvenih članaka o čagi, može se reći da trenutno najviše zanimanja dolazi iz Južne Koreje i Kine, koje su glavni uvoznici čage iz Rusije. Zbog povećanja obujma izvoza, Vlada Ruske Federacije uvrstila je divlju čagu na popis strateških ljekovitih sirovina od posebne vrijednosti te je za izvoz divlje čage potrebno ishoditi posebne dozvole. Ubrzano istraživanje čage u farmaciji i biokemiji rezultat je činjenice da je zbog velike potražnje za čagom ima sve manje, pa se traže načini za sintetiziranje njezinih ljekovitih spojeva . Na području Psovka u Rusiji se prije 10 godina na jednom hektaru brezine šume moglo prikupiti od 50 do 100 kg čage, dok se danas na 10 hektara sakupi i manje od 50 kg.

Posljednjih godina u stručnoj znanstvenoj literaturi iz područja biokemije, farmacije i medicine objavljena su brojna istraživanja koja opisuju djelovanje čage u liječenju raka i drugih kroničnih bolesti.

Nekoliko odlomaka iz kliničkih studija:

• u pretkliničkim studijama, histološki pregledi su pokazali da se tumori smanjuju ili nestaju konzumacijom čage. U njima su se pojavile mikronekroze čiji su se produkti postupno raspadali
• čaga značajno usporava rast melanoma, sarkoma, raka debelog crijeva i eksperimentalnog Lewisovog karcinoma pluća
• čaga uzrokuje smrt (apoptozu) stanica raka mliječne žlijezde
• dugotrajna promatranja (3-7 godina) bolesnika s rakom IV. stadija pokazala su da uzimanje čage pomaže u poboljšanju kvalitete života kod svih pacijenata, osim kod onih koji su izrazito iscrpljeni. Dugotrajnom redovitom uporabom čage uočeno je povećanje životnog vijeka pacijenata za 2-3 puta u odnosu na kontrolnu skupinu koja nije uzimala čagu.
• dokazano je da čaga podupire rad središnjeg živčanog sustava, regulira neurorefleksne reakcije i normalizira obrambeni sustav organizma. Posebno su učinkovite kombinacije čage s adaptogenima i imunomodulatorima, kao što su npr. eleuterokok i rodiola.
• čaga utječe na biokemijske i fiziološke parametre, dugotrajna konzumacija čage pridonosi resorpciji tumora
• prema znanstvenicima, terapeutski učinak čage uključuje aktivaciju i normalizaciju metaboličkih procesa. Poznato je da tumorske stanice nemaju sposobnost prirodne stanične smrti, ali čaga aktivira i normalizira metaboličke procese, a time i proces njihove prirodne smrti. Na temelju studija, autori pretpostavljaju da nastanak tumora nije nekontrolirani patološki rast, već nemogućnost fiziološke stanične smrti zbog neadekvatnih metaboličkih procesa. Jedan od dokaza kako čaga može normalizirati metaboličke procese je njezin utjecaj na metabolizam ugljikohidrata, jer već sat vremena nakon konzumacije čage naglo pada šećer u krvi. Međutim, svi pokušaji provjere kliničkog terapeutskog učinka čage nisu dali pozitivne rezultate. Mogući uzrok neuspjeha je nepravilna uporaba čage niske kvalitete prikupljene s mrtvih stabala, koja nema potreban skup biološki aktivnih tvari i stoga ima nisku terapeutsku aktivnost.
• zabrinutost onkologa da čaga smanjuje terapijski učinak citostatika bila je povod nizu kliničkih studija u kojima je dokazano da čaga zapravo poboljšava učinak citostatika, uključujući i antimetastatski učinak ciklofosfamida kod eksperimentalnog Lewisonovog karcinoma pluća (čak i 2,5 puta) i značajno smanjuje ili uklanja neželjene učinke kemoterapije i radioterapije
• Winkmann i drugi istraživači dokazali su da čaga može povećati antitumorsko djelovanje sarkolizina i zaštititi koru nadbubrežne žlijezde od iscrpljenosti izazvane kemoterapijom
• studije s histološki dijagnosticiranim malignim tumorima pokazale su da čaga usporava rast tumora i uzrokuje njihovu postupnu regresiju ako se redovito koristi.
• L. Erusalimski koristio je aerosolnu metodu unošenja čage u tijelo u liječenju 13 bolesnika s IV. stadijem raka pluća. Pacijentima je davano 3-5 ml ekstrakta čage svaki dan tijekom 12-20 dana pomoću aerosolnog inhalatora. Kod 5 bolesnika opće stanje se značajno poboljšalo, prestali su bolovi u prsima, otežano disanje, prestao je kašalj, povećao se apetit te se normalizirala tjelesna temperatura. Terapeutski učinak ekstrakta čage u aerosolu pokazao se toliko obećavajućim da je ova metoda liječenja pacijenata uvedena u mnoge klinike.
• I. Ovchinnikova pratila je 17 bolesnica s rakom dojke u IV. stadiju i dokazano je da čaga poboljšava opće stanje organizma, spavanje, apetit, značajno smanjuje bol, a dugotrajnom primjenom uočeno je i usporavanje tumorskog procesa i smanjenje tumora. Također se pokazalo kako čaga utječe na održavanje dobre krvne slike i tjelesne mase. Važno je naglasiti da se privremenom obustavom uzimanja čage tjelesno stanje pogoršalo
• pacijenti koji uzimaju čagu podnose značajno veće doze zračenja u radioterapiji, a također i nuspojave su umanjene te se pacijent lakše nosi s njima
• mnogi istraživači potvrđuju važnost korištenja čage u ranom razdoblju razvoja patologije. Važan je i sustavan i dugoročan pristup. Preuranjeni prekidi uzimanja čage smanjuju učinkovitost liječenja.
• prema kliničkim studijama M. A. Krotkina i M. P. Berezina, tumori se pod utjecajem čage postupno otapaju uz preliminarnu pojavu mikronekroze u tumorima s inkapsulacijom tumorskih stanica
• prema estonskim istraživačima, kod pacijenata oboljelih od raka, posebno u stanju kaheksije, procesi apoptoze stanica raka su oslabljeni zbog trovanja rakom i nedostatka energije. Čaga, a posebno njeni polifenolni spojevi koji imaju antioksidativna svojstva, sudjeluju u detoksikaciji i normalizaciji metabolizma te u poboljšanju funkcionalne aktivnosti središnjeg živčanog sustava.

U ruskom centru za istraživanje raka N.N. Blokhin Russian Cancer Research Center | UICC (www.uicc.org) provedena su mnoga istraživanja o čagi i njenoj primjeni u onkologiji, što je otvorilo čagi put u medicinu, posebice kao potpora u konvencionalnom liječenju.

Ruski onkolog i fitoterapeut dr. Sergej Valerievič Korepanov na prvo mjesto u prevenciji i liječenju stavlja visoku razinu otpornosti organizma i naglašava kako je vrlo važno uzimati adaptogene i imunostimulatore prije operacije, kemoterapije ili zračenja. Iz svoje kliničke prakse na ginekologiji navodi primjer liječenja pacijentice s rakom grlića maternice. Bolest se zračenjem uspjela izliječiti, ali su nuspojave zračenja bile toliko štetne da je pacijentica nažalost ostala invalid, uglavnom zbog oštećenja koja su nanesena mjehuru i crijevima. Kada je dr. Korepanov svojim onkološkim  pacijentima prije liječenja uveo suportivne terapije u vidu fito i fungoterapije, konvencionalno liječenje prolazilo je bez mnogih komplikacija i nuspojava.

Dugogodišnja istraživanja Instituta za onkofarmakologiju u Tomsku, u kojima je ispitivan učinak sibirske čage, dokazala su da čaga sprječava i inhibira nastanak raka, a uz istovremenu primjenu s kemoterapijom povećava učinkovitost čak do 60 posto, značajno produžujući životni vijek pacijenta s rakom. Istraživanja su potvrdila i da čaga u kombinaciji s eleuterokokom i rodiolom značajno ili čak potpuno smanjuje neugodne nuspojave kemoterapije i ubrzava oporavak nakon operacije.

Maria Ana Kolman