Trputac - lijek za "uz put"

U nekim starim zapisima trputac se naziva i kraljem puta. Povoljno tlo za rast trputca su zbijena i tvrda tla na kojima teško da može bilo što drugo rasti. U neolitiku i ranom brončanom dobu nastaju prva grupirana naselja čiji su stanovnici uređivali puteve i ceste koji su nudili povoljne uvjete za rast trputca. Ti su putevi bili putevi "bogova i duhova", ravne i uređene ceste između prebivališta živih i mrtvih te ceste do mjesta gdje su se prinosile žrtve, izvodili obredi i štovali bogovi, preci i duhovi. Tim su stazama bogovi trebali dolaziti do ljudi, a mrtvi bi njima odlazili u podzemni svijet. Bile su to svete staze koje su brižno njegovane i održavane i na njima ništa nije smjelo rasti. No, trputac je ipak uvijek našao način da ponovo izraste pa su ga počeli povezivati s Perzefonom, božicom podzemlja i vladaricom svijeta mrtvih. Većina smrtnih slučajeva u toliko dalekoj prošlosti bili su posljedica ozljeda i krvarenja. Kada bi ranjenik krenuo stazom prema Perzefoni i svijetu mrtvih ona bi mu posula put trputcem koji zaustavlja krvarenje te daje ranjeniku mogućnost preživljavanja.

Ljekovito djelovanje trputca poznato je već tisućama godina i bio je izuzetno cijenjen u tradicionalnoj kineskoj medicini. Grčki liječnik Dioskurid (1. st. n. e.) mu je u svojoj knjizi "De Materia Medica" posvetio veliko poglavlje u kojem hvali njegov učinak na mnoge bolesti. Njegov suvremenik, rimski prirodoslovac Plinije (23-79) u svom je djelu "Naturalis Historia" trputac nazvao "plantago" te je izuzetno cijenio njegovu ljekovitost. U srednjevjekovnim knjigama o ljekovitom bilju ova se cijenjena biljka preporučuje kod čak 24 stanja i bolesti. U narodnoj medicini popularnost trputca sačuvana je do danas.

Latinski naziv za trputac, plantago, kombinacija je dvaju naziva: planta (potplat, donja strana stopala) i agar (zemlja, polje) jer njegovi listovi podjećaju na otisak stopala na tlu. Vanjski sloj sjemena trputca je sluzav i ljepljiv pa se lako lijepi za šape i kopita životinja te se tako raznosi po putevima i stazama. Na taj je način trputac stigao i do Amerike gdje ga je domorodačko stanovništvo nazvalo "stazom bijelog čovjeka".

Prema jednoj od legendi, trputac je izrastao iz suza umornih putnika, kojima je putem davao sjemenke za hranu i listove da bi liječili umorne i bolne noge.

U ljekovite svrhe koriste se i uskolisni (Plantago Lanceolata) i širokolisni trputac (Plantago major). Imaju sličan sadržaj ljekovitih tvari, samo što je u širokolisnom veća količina provitamina A i vitamina C. Obje vrste trpuca sadrže flavonoide, alkaloide, terpenoide, derivate fenolne kiseline, iridoidne glikozide, masne kiseline, polisaharide, tvari slične želučanim enzimima, enzime inversin i invertin, šećer, ksantofil, provitamin A i vitamin C, dosta kalija (460mg %), željezo, kalcij te fosfornu i silicijevu kiselinu. Uskolisni trputac također sadrži limunsku kiselinu.

Sjemenke sadrže do 22% masnog ulja, aukubozid, sluz, polisaharid plantenol, karotin (0,19%), vitamine B1 (1,52%), A, C i K, biljne bjelančevine, limunsku kiselinu, saponine, enzim imbertin, kalijeve soli, tanine, jantarnu kiselinu, aminokiseline adenin i kolin.

Listovi trputca

U narodnoj medicini, listovi i iz njih cjeđeni sokovi koriste se kao antitusici (sredstvo protiv kašlja), ekspektoransi (sredstva za iskašljavanje), kod bolesti dišnih puteva, astme, tuberkuloze, hripavca, dijabetesa, kod ginekoloških problema, kod bolesti zivčanog sustava, kod bolesti kardiovaskularnog sustava, za pročišćavanje krvi, kod povišenog kolesterola i šećera te kao hemostatik (zaustavlja unutarnja i vanjska krvarenja).

Trputac se koristi i za vanjsku upotrebu jer ima izuzetnu sposobnost liječenja i cijeljenja rana. Koristi se i kao antiseptik snažnog i brzog antivirusnog i antibakterijskog djelovanja (zbog sadržaja fitoncida dezinficira rane), a također ima i vrlo povoljno djelovanje kod konjuktivitisa, gihta i upala uha.

Od listova trputca može se pripremiti i ljekoviti sok. Listove je potrebno preliti kipućom vodom te samljeti i iscjediti ih u sok, a preostala pulpa može se koristiti kao izvrsna maska za pomlađivanje kože. Iscjeđeni sok koristi se za vanjsku upotrebu kao antiseptik kod gnojnih rana i potkožnih gnojnih upala te zmijskih ugriza. Za unutarnju upotrebu koristi se za čireve želuca i dvanaesnika, kod upala sluznice želuca i crijeva, kao diuretik te za povećanje plodnosti i seksualne moći (afrodizijak).

Čaj od listova trputca koristi se za liječenje laringitisa, traheitisa te za olakšavanje iskašljavanja jer stimulira bronhije, olakšava iskašljavanje te razrjeđuje ispljuvak. Zbog visoke razine flavonoida također jača imunološki sustav.

Za zimsko doba može se pripremiti i odličan sirup od trputca. Recept koji se preporuča potječe iz narodne medicine: u veću staklenu ili glinenu posudu potrebno je staviti sloj listova trputca pa sloj meda i tako do vrha. Dobro zatvorenu posudu potrebno je pohraniti ispod površine zemlje. Nakon 3 mjeseca sadžaj posude se procijedi te pohrani u čiste staklenke na suhom i hladnijem mjestu. Za prevenciju uzimati jednom dnevno jednu malu žličicu, a za liječenje 3 puta dnevno po jednu malu žličicu.

Trputac je odlično sredstvo u borbi protiv ovisnosti o nikotinu. Žvakanje svježih listova trputca kvari okus duhanskog dima i čisti pluća. U prestanku pušenja također pomaže i čaj od trputca i gospine trave. Za pripremiti čaj potrebno je u 2 dcl vode dodati jednu žlicu trputca i jednu žlicu gospine trave. Za čaj se mogu koristiti svježi ili sušeni biljni materijal, ovisno o sezoni.

Zbog visokog udjela biološki aktivnih tvari koje djeluju na regeneraciju oštećenih tkiva, trputac je osnova za niz kozmetičkih pripravaka za problematičnu kožu - od akni do ekcema, psorijaze, ali i za njegu osjetljive kože oko očiju. Zbog blagotvornog djelovanja na čvrstoću stijenki krvnih žila i sposobnosti uklanjanja viška tekućine i toksina iz tkiva, koristi se kao osnova za pripravke za mršavljenje i anticelulitne kreme. Šamponi i regeneratori s trputcem čine lomljivu i suhu kosu mekom i svilenkastom. Tonici i kreme s trputcem izvrsno su sredstvo za pomlađivanje kože.

Sjeme trputca

U narodnoj medicini žene su nekada trputac koristile za niz ginekoloških problema poput priraslica, upalnih procesa pri porodu, endometrioze i endometritisa, problema s prohodnošću jajovoda te neplodnosti. Danas su za poboljšanje spermograma dostupni i farmaceutski proizvodi od ekstrahiranih sjemenki trputca, koji djeluju na povećanje broja spermija i stimuliraju njihovu pokretljivost.

U tradicionalnoj kineskoj medicini sjemenke trputca koriste se kao dekokt (uvarak), koji ima snažan diuretski učinak, djeluje protiv mnogih bakterija, uključujući stafilokoke te sprječava nastanak bubrežnih kamenaca. Sjemenke i listovi imaju sličan učinak na mokrenje sa razlikom da sjemenke posjeduju snažan diuretski učinak dok listovi djeluju kao blagi diuretik. U tradicionalnog kineskoj medicini sjeme trputca se koristi i za poboljšanje vida i kod upala oka.

Svakodnevna konzumacija jedne male žličice sjemenki trpuca značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti i čisti organizam od žučnih kiselina koje su uzročnici stvaranja žučnih kamenaca.

Sjemenke su izvrsno sredstvo za povećanje potencije, a u tradicionalnoj medicini i učinkovito sredstvo protiv prostatitisa. Jednu žlicu sjemenki trpuca pomiješajte u 2 dcl vode, kuhajte 5 minuta i ostavite da odstoji 30 minuta. Ova se "juha od trputca" konzumira po 1 žlicu 3 puta dnevno 2 mjeseca.

Korijen trputca

Korijen trputca poznat je u narodnoj medicini kao prva pomoć kod zubobolje. Komad korijena potrebno je zamotati u gazu i staviti u uho sa strane bolnog zuba. Ova metoda je dobrodošla u slučaju kada nema mogućnosti brze liječničke pomoći.

U tradicionalnoj medicini korijen trputca koristi se i kod uboda zmija i krpelja te kod uboda insekata. Kao prva pomoć u ovim slučajevima djeluje i sažvakani list trputca kojim se utrlja mjesto uboda ili ugriza.

Trputac u fitoterapiji

Snažno ljekovito djelovanje trputca danas se može objasniti kemijskim analizama njegovog sastava, no nekad su se ljudi pri ljekovitoj upotrebi trputca vodili iskustvom. Zbog snažnog antibakterijskog, antivirusnog i protuupalnog djelovanja mjesto mu je u svakoj kućnoj ljekarni, a pokazao se i iznimno učinkovit za liječenje rana. Prirodni lijekovi koji sadrže ekstrakt trputca danas su dostupni i koriste se za bronhopulmonalne bolesti kao baktericidno, antimikrobno i ekspektorantno sredstvo te za liječenje čira na želucu i dvanaesniku.

Na temelju farmakološkog sastava trputca, suvremena istraživanja ističu njegovu antioksidacijsku sposobnost i antitumorsko djelovanje. Od 1937. godine u znanstvenim je časopisima objavljen niz studija o terapeutskom učinku trpuca u izoliranom obliku ili u kombinaciji s drugim biljkama ili lijekovima. Mnoga su istraživanja pokazala da ekstrakt trpuca usporava rast stanica raka i pruža snažnu zaštitu od negativnih nuspojava kemoterapije. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0753332217322746

Kliničke i znanstvene studije o ljekovitim i antitumorskim učincima sibirske čage i trputca dostupne su na sljedećim web stranicama: klinička ispitivanja inonotus obliquus/ glavna klinička ispitivanja plantago/ klinička ispitivanja plantago lanceolate. Sukladno Uredbi (EC) br. 1924/2006 Europskog parlamenta, u proizvodu nije dopušteno navoditi ljekovito djelovanje crne altajske čage i trputca.

NOVO U PONUDI: Crna sibirska čaga s trputcem

Autor: Maria Ana Kolman