Fascija

Fascija (lat. fascia) je vrlo kompleksna mreža vezivnog tkiva koja povezuje sve dijelove tijela u jedinstveni sustav. Kada bi samo na trenutak mogli pogledati ispod kože, vidjeli bi gustu, blijedo žućkastu mrežu vlakana koja obavija svaki mišić, kost, žilu, organ i baš svaku strukturu. Razvoj fascije započinje već u početku embrionalnog razvoja u tzv. zametnim listićima iz kojih se kasnije u potpunosti formira.

Fascija – „novi“ organ?

Fascija je dugo vrijeme bila potpuno neistražena i nije privlačila pozornost znanstvenika, a ozbiljnije su joj se posvetili tek od 2007. godine kada je na Harvardu održan kongres na temu fascije i njezine funkcije u ljudskom organizmu.

To je tkivo koje u organizmu nije strogo definirano i ne može se snimiti modernim dijagnostičkim metodama poput CT ili MR pretrage pa je i zbog toga bila tako dugo zanemarivana.

Klasična alopatska medicina promatra ljudski organizam kao skup pojedinačnih organa pa je stoga ljudsko tijelo u anatomskim atlasima prikazano kao da se svaka struktura, organ ili mišić mogu odvojiti od cjeline. Ovaj „mehanički pristup“ medicina zastupa zadnjih petstotinjak godina, no u današnje vrijeme se sve više aktualizira i potvrđuje ideja cjelovitog odnosno holističkog pristupa ljudskom organizmu. U tom duhu je fascija danas sve više istraživana što je doprinijelo novim znanstvenim dokazima koji su zaista fascinantni. U tradicionalnim medicinama je ovaj organ već odavno poznat samo pod terminom „mreža meridijana“.

Što je zapravo fascija?

Fascija je trodimenzionalna fluidna mreža vezivnog tkiva i kolagenskih vlakana različitog oblika i strukture, od ultra tankih prema debljima. Ovo meko i rahlo fibrozno tkivo se širi cijelim tijelom, čini oko 30% tkiva organizma, a objedinjuje različite strukture kao što su ovojnice, meninge, visceralne fascije, ovojnice kostiju, tetiva, ligamenata,…

U presjeku se vidi da se fascija sastoji od tri sloja od kojih su dva čvrsta kolagenska, a između njih je osnovna tvar u obliku prozirne viskozne tekućine. Ova tekućina ima svojstvo tiksotropije, što znači da se može pretvoriti u gel strukturu.

Fascijalni sustav nema početak niti kraj, a isprepliće i povezuje sve mišiće, mišićne skupine, organe, kosti, živčana vlakna i vaskularni sustav te tako omogućuje tijelu da djeluje kao cjelina.

U fasciji se nalaze akupunkturne točke i meridijani, a mjesta na kojima se ona preklapa su posebno osjetljiva.

U tijelu postoje tri sloja fascije:

1. Površinska - spaja kožu i slojeve potkožnog tkiva, bogata je masnim tkivom i ima funkciju grijanja i zaštite, a na ovom se sloju rade akupunktura i shiatzu tretmani
2. Duboka - miofascija jer obavija mišiće, a veže se na skelet, bogato je opskrbljena receptorima za bol
   - na ovom sloju fascije se radi kod bowen tretmana tako što se polaganjem ruku i specifičnim pokretima otapa gel odnosno vraća ga se u tekuće stanje
3. Visceralna – najdublji sloj fascije koji obavija unutarnje organe

Koje su funkcije fascije?

Funkcija fascije je višestruka: od toga da „drži“ cijelo tijelo, sudjeluje u svakom pa i najmanjem pokretu, omogućava percepciju tijela u prostoru, ima zaštitnu funkciju, do toga da je važna za prijenos informacija po tijelu.

Pošto fascija djeluje kao neka vrsta rezonantne mreže koja je konstantno napeta, ona uspijeva držati naše tijelo uspravno te omogućuje organima i žlijezdama da „lebde odnosno plutaju“  u prostoru (tzv. tensegriti model). Ovo njezino svojstvo ujedno uzrokuje da cjelokupni sustav organizma djeluje na jedan organ ili strukturu, a određeni organ djeluje na cijeli sustav.

Zbog svojeg elasticiteta i fleksibilnosti, fascija štiti organizam tako što amortizira i balansira šok izazvan udarcima na bilo kojem dijelu tijela. Ona obavija, odvaja i prožima svaki mišić, kost, unutarnji organ, krvnu žilu i živac čime ih štiti, ali ih ujedno i povezuje te drži u „ljudskom“ obliku. To znači da djeluje kao barijera između tjelesnih sustava i organa, a ujedno ih drži na okupu.

Fascija obavija i kralježnicu te ima veliku ulogu u njezinoj stabilizaciji kao i kod stvaranja, a samim time i uklanjanja bolnih sindroma različitih uzroka.

Da bi organi i mišići pravilno funkcionirali, fascija im omogućuje da međusobno klize, a time se sprječava da dođe do adhezije odnosno prianjanja čime se izaziva bol ili se razvije bolest.

Osim što je omotač, fascija je i najbogatiji osjetilni organ koji posjeduje sposobnost da se kontrahira bez obzira na mišić koji obavija i da odgovara na stres bez voljne komande.

Za razliku od mišića, fascija je kompletno pod kontrolom autonomnog živčanog sustava pa ju ne možemo kontrolirati svojom voljom što znači da odgovara na stres bez voljne komande, a ujedno posjeduje i sposobnost da se kontrahira neovisno o mišiću kojeg obavija.

 Novi pogled na bol

Fascija je u idealnom obliku meka, glatka i lagano klizi te se pokreće i isteže u dužinu i u svim smjerovima, a najvažnije je da se nakon svakog pokreta i istezanja vraća u svoje prvobitno stanje.

Mjesta na kojima je previše ili premalo gibanja odnosno opterećenja na fasciji se s vremenom upale, podebljaju ili slijepe te tada ona više nema dovoljnu protočnost. Stanja u kojima fascija ne zadržava optimalnu fleksibilnost, elastičnost, oblik i teksturu su:

• kronični stres ili fizički udarci (vlakna se zadebljaju)
• loša postura i manjak fleksibilnosti
• loši ponavljajući pokreti
• nedovoljno kretanje i manjak aktivnosti
• starenje – fascija se isušuje, a vlakna gube elastičnost i postaju krhka i oštećena
• fizičke traume – udarci, posjekotine, operacije,…

Kada se prekorači određeni prag tolerancije zbog navedenih stanja, vlakna fascije se oštete i nastaju adhezije ili se osnovna tekuća tvar pretvara u gel što negativno utječe na funkcije mišića, zglobova ili tijela u cjelini, a posljedica je pojava boli.

Fasciju se može usporediti s tankom pletenom vestom, što znači da povlačenje jednog kraja izazove pomicanje cijele veste. To je jednostavan primjer za shvaćanje sinergije, tj. cjelovitosti koštano-mišićnog sustava u kojem preko fascije međusobno komuniciraju različiti, čak i vrlo udaljeni dijelovi tijela.  Zbog toga se bol ili napetost u tijelu mogu javiti daleko od mjesta povrede ili oštećenja fascije (npr. problem u gležnju može izazvati bol u ramenu).

Važnost vode za fasciju

Fascija je hidrofilni organ, a to znači da voli vodu. Sastoji se od kolagena, elastina te hijaluronske kiseline koja na sebe veže vodu te je zbog toga protočna i pokretna. Ako u organizmu nedostaje vode, fascija se isuši i tada hijaluronska kiselina djeluje kao super ljepilo koje slijepi ovojnice. Ovakvo stanje fascije, osim što uzrokuje nastanak boli, sprječava transport tjelesnih tekućina, hranjivih, ali i otpadnih tvari te se tako zadržavaju toksini koji izazivaju upalne procese.

Zdrava fascija = život bez boli

Pošto fascija povezuje mišiće s kostima, ligamentima, tetivama, raznim organima, ali i mišiće međusobno, kod svakog bolnog stanja, bez obzira na uzrok kojim je ono izazvano, potrebno je prije svega obratiti pažnju na fasciju. Važno je održavati zdravlje fascije jer sve dok je fascija zdrava i u dobrom stanju, tijelo je bez bolova, a kad se pojave blokade, upale ili ožiljci na fasciji, bilo da su im uzroci fizičke ili psiho-emocionalne naravi, tada se javljaju bolna stanja i može se razviti bolest.

Danas postoje različite tehnike za otklanjanje boli i dovođenja organizma u stanje ravnoteže koje se rade uz pomoć manualne stimulacije fascije (jedna od njih je Bowen terapija), a one osim na fizičko, djeluju i na psiho-emocionalno stanje pojedinca.

Kod terapija koje se rade preko fascije je jako važno i to da je ona direktno povezana s mozgom i da je izuzetno bogata živčanim završecima, ima ih 10 puta više nego mišići. Zato je puno osjetljivija na bol od mišića pa kad osjećamo bol, možemo reći da nas boli fascija, a ne mišićno tkivo.

Osim fizičkih trauma, na fasciju se pohranjuju i emocionalne povrede kao i loše, negativne emocije i misli pa je rad na fasciji uvijek holistički jer pomaže otklanjanju trauma, ali i emocija koje negativno utječu na određena mjesta odnosno organe u tijelu.

Vezano uz zdravlje fascije, važno je još naglasiti potrebu redovite tjelesne aktivnosti koja je prilagođena kronološkoj dobi i zdravstvenom stanju pojedinca jer će samo pravilno izabrana i pravilno dozirana aktivnost, bez pretjeranih napora i opterećenja, spriječiti probleme s fascijom i nastanak bolnih stanja.